Upotreba mreža za sjenu od 30% i 35% u poljoprivredi: optimalna zaštita bez ugrožavanja fotosinteze

U suvremenoj poljoprivredi, posebno u intenzivnoj proizvodnji povrća, cvijeća i presadnica, zasjenjivanje bilja predstavlja ključnu mjeru u borbi protiv negativnih učinaka prekomjerne insolacije i visokih temperatura. Jedna od najčešće korištenih metoda zaštite od pretjeranog sunčevog zračenja je postavljanje mreža za sjenu. Međutim, odabir stupnja zasjenjivanja mora biti pažljivo usklađen s potrebama biljaka, lokalnim klimatskim uvjetima i ciljevima uzgoja. U tom kontekstu, mreže za sjenu s razinom zasjene od 30% do 35% predstavljaju zlatnu sredinu za većinu vanjskih i zaštićenih proizvodnji u kontinentalnim i mediteranskim područjima.

Zašto biljke trebaju sjenu?

Sunčevo zračenje je neophodno za fotosintezu, proces kojim biljke pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku i stvaraju vlastitu hranu. Međutim, prekomjerna insolacija — posebno tijekom ljetnih mjeseci — može uzrokovati niz problema:

• Pregrijavanje biljnih tkiva, što dovodi do ožegotina (tzv. sunburn);
• Stres zbog prekomjerne transpiracije, što ubrzava gubitak vode i dehidraciju;
• Usvajanje toksičnih količina svjetla, pri čemu dolazi do fotoinhibicije – smanjenja učinkovitosti fotosinteze;
• Smanjena kvaliteta plodova kod osjetljivih kultura (npr. paprika, rajčica, jagoda).

Zato zasjenjivanje ima dvostruku funkciju: smanjuje temperaturu i umanjuje intenzitet zračenja koje dopire do biljke. No ključno je da ta redukcija ne bude prevelika, jer u suprotnom dolazi do negativnih posljedica zbog nedostatka svjetla.

Zašto su 30% i 35% najbolji izbor?

Mreže za sjenu koje reduciraju svjetlost za 30–35% omogućuju dovoljnu količinu svjetla za fotosintezu, ali istovremeno ublažavaju stres od prekomjernog sunčevog zračenja. Njihova primjena posebno je prikladna za:

• Povrće koje voli svjetlo (rajčica, paprika, krastavci, salata) – biljke dobivaju zaštitu u najtoplijem dijelu dana, ali i dalje imaju dovoljno svjetla za rast i razvoj;
• Cvjetne kulture i presadnice – gdje je važna ujednačenost rasta, boja i kompaktnost;
• Voćke u ranim fazama uzgoja (npr. maline, borovnice u plastenicima) – kod kojih je pretjerano zračenje opasno za mlade listove i izdanke.

Takve mreže omogućuju difuzno svjetlo, što pomaže u ravnomjernijem osvjetljenju biljke iz svih kutova, čime se potiče bolji razvoj donjih listova, ravnomjernije cvjetanje i formiranje plodova.

Također, mreže ovog stupnja zasjenjivanja osiguravaju dobra mikroklimatska svojstva, jer:

• snižavaju temperaturu za nekoliko stupnjeva u odnosu na otvoreni prostor,
• zadržavaju određenu količinu vlage,
• omogućuju normalnu ventilaciju (čime se smanjuje opasnost od gljivičnih bolesti),
• ne remete polinaciju (posebno ako su otvorene ili s mogućnošću otvaranja).

Zašto ne koristiti gušće mreže (50%, 70%, 90%)?

Mreže koje zasjenjuju više od 50% svjetla imaju svoje specifične namjene, ali nisu prikladne za većinu proizvodnih biljnih kultura, posebno ne u vegetativnoj sezoni:

• Fotosinteza je ograničena, jer biljka ne dobiva dovoljno svjetla za izgradnju biomase;
• Produžava se vegetacija, usporava rast i sazrijevanje, što može dovesti do ekonomskih gubitaka;
• Biljke postaju izdužene i slabe zbog traženja svjetla (etiolacija);
• Raste rizik od bolesti, jer zrak slabije cirkulira, a višak vlage se dulje zadržava.

Guste mreže (npr. 70%–90%) koriste se samo u specijaliziranim slučajevima:

• za uzgoj vrlo osjetljivih kultura poput orhideja, paprati i nekih tropskih biljaka,
• u rasadnicima gdje se štite mlade presadnice neposredno nakon nicanja,
• u vrtlarstvu i uređenju okoliša gdje je cilj estetska zaštita od sunca, a ne produktivni rast.

U praksi se često događa da proizvođači, želeći “bolje zaštititi biljku”, postave gušće mreže, misleći da će tako smanjiti stres. No učinak je upravo suprotan: biljka doživljava fotostres zbog manjka svjetla, usporava se rast, opada produktivnost, a kvaliteta plodova se narušava.

Izbor prave mreže za zasjenjivanje jedan je od najvažnijih agrotehničkih zahvata u intenzivnoj biljnoj proizvodnji. Mreže sa 30%–35% zasjenjivanja predstavljaju optimalan balans između zaštite i svjetlosne dostupnosti, osobito za većinu kultura u Hrvatskoj. Omogućuju dovoljno svjetla za nesmetanu fotosintezu, a istovremeno štite biljke od pregrijavanja i sunčevih ožegotina. Prekomjerno zasjenjivanje, iako naizgled “sigurnije”, u stvarnosti je kontraproduktivno te može rezultirati slabijim rastom, nižim prinosima i povećanim rizikom od bolesti.

Mreže za sjenu naručite u našem webshopu: https://pseno.hr/mreze-za-sjenu/ ili na 031/355-165.